United-Kingdom-flag32x32.png

Newsletter

Radionica u Varaždinu: Omogućimo to putem EU fondova! 

 

Kao pripravnica u udruzi za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti CINAZ primljena sam na radionicu “Omogućimo to putem europskih fondova”, putem prijave i motivacijskog pisma.

Radionica u okviru projekta  „Omogućimo to putem EU fondova“,  organizirane preko Organizacije za građanske inicijative (OGI) održala se od 14. do 16. listopada 2013. u Hotelu „Turist“ u Varaždinu. Dvodnevna radionica bila je namjenjena  za predstavnike organizacija civilnog društva, javnih ustanova te lokalne i regionalne samouprave. Projekt je financirala Europska unija iz sredstava programa IPA Info 2011.

Radionica je imala za cilj pripremiti sudionike za što bolje korištenje sredstava iz Strukturnih fondova te Kohezijskog fonda Europske unije. Opći cilj projekta je potpora hrvatskim institucijama i delegaciji EU prilikom komunikacijskih napora na teme općenitog razumijevanja politika i programa EU. Radionicu su vodili stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom izrade i provedbe projekata financiranih sredstavima EU.

Važno je znati kako uopće dolazi do natječaja iz Europskih fondova. Naime, Republika Hrvatska definira svoje prioritete za razdoblje sljedećih 7 godina. Zatim se pregovara s EU, i ukoliko je dogovor postignut, sklapa se financijski sporazum. Temeljem toga, RH raspisuje natječaj u obliku provedbe, i kad krene provedba, tu nastupamo mi, odnosno članovi udruga, organizacija civilnog društva, javnih ustanova te lokalne i regionalne samouprave.

Prvi dan, u ponedjeljak učili smo o smjernicama za podnositelje projektnih prijedloga projekta, koje smo zatim vježbali na temelju predloška: koji su opći ciljevi projekta, prioritetna područja, koji su rokovi (za primjerice dostavu projektnih prijedloga), koju dokumentaciju i u koliko primjeraka šaljemo, tko su prijavitelji a tko suprijavitelji, koji su troškovi, administrativni dio, itd. Naučila sam mnogo toga, primjerice, koliko je važan sažetak projektnog prijedloga ("Concept note"), jer je to prvi korak u ocjenjivanju projekta nakon administrativne provjere. Od ukupno 50 bodova, treba zadovoljiti minimalno 30. Relevantnost projekta najvažniji je dio concept note-a, i zato je važno odgovoriti na sva pitanja. Trebamo znati opisati kako je projekt u skladu s ciljevima i prioritetima natječaja navedenih u Smjernicama za prijavitelje.

U utorak, započeli smo s upoznavanjem logičke matrice projekta, čiji je cilj korištenja poboljšanje upravljanja projektima. Pristup logičkog okvira je razvijen 1969. god., a Europska komisija ga koristi od 1992. godine. Što je uopće pristup logičke matrice? PLM je analitički proces i skup alata koji se koriste za planiranje, provedbu, praćenje i evaluaciju projekata. Logička matrica sadrži: hijerarhijski prikaz ciljeva, pretpostavke bitne za uspješnu provedbu projekta, pokazatelje uspjeha projekta, izvore provjere postignuća projekta, sredstva provedbe i troškove projekta. Učili smo faze analize i faze planiranja logičke matrice, odnosno tko su dionici, kako raditi problemsko stablo (problema i ciljeva), strategije, rizike, indikatore itd. Nakon upoznavanja s logičkom matricom, krenuli smo s cjelovitom prijavom ("Full aplication form"). Najvažnije za projekt je: relevantnost, odnosno problematika mora biti relevantna u odnosu na EU, državne i lokalne strategije i druge politike - i to utemeljene na korisničkoj populaciji. Druga važna stvar je dizajn aktivnosti, odnosno provedba, koliko će biti inovativne i korisne. Treća najvažnija stvar je odnos troška na efekt projekta, odnosno iznos koji tražimo za provedbu mora biti realan!

Zadnji dan, u srijedu, radili smo izradu proračuna projekta i financijsko izvještavanje. Tu su i mnoga pravila koje nam propisuje EU u pisanju projekata, a ja ću navesti samo neke. Između svega važna je vidljivost svakog projekta, radionice ili aktivnosti, odnosno važno je staviti zastavicu EU (plava sa zvjezdicama), a sva oprema koju ćemo kupiti putem ovih projekata mora biti proizvedena u EU! Također, projekti se za sada još uvijek pišu na engleskom jeziku.

Kao neki zaključak rekla bih da sam mnogo toga tijekom ove radionice naučila, ne samo kako pisati projekte za EU, nego i općenito o projektima i projektnoj dokumentaciji. Shvatila sam da koliko je bitno kvalitetno napisati projekt, kako je važno imati dobre organizacijske sposobnosti  i ostale vještine, ali i koji su rizici, ako primjerice, nije sve dobro i detaljno promišljeno i razrađeno ili premašuje proračun. I eto, za kraj slijede još nekoliko slikica s radionice i to je to.

PICT0005

 

PICT0006

 

PICT0019

 

PICT0018

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Martina Đurković

 

 

 

Studijski posjet Silkeborg Production School udruzi CINAZ !

 

Danska škola Silkeborg Production School je na zajedničkom druženju s udrugom CINAZ razmjenila vlastita iskustva i probleme iz područja nezaposlenosti i obrazovanja, koje muči i Hrvatsku, s ciljem unaprijeđivanja ovih zajedničkih problema.

P1060029

                                                                                     Predstavnici danske Silkeborg Production School i udruge CINAZ

Druženje, odnosno predstavljanje i razmjena iskustva danske Silkeborg Production School i udruge CINAZ odvijalo se u Zadru 25. rujna 2013. godine. Silkeborg Production School je tražila organizaciju u Hrvatskoj s kojom imaju slične interese za organizirani studijski posjet, te smo imali čast da su odabrali baš udrugu CINAZ. Studijski posjet su organizirali s ciljem dobivanja i razmjene ideja u rješavanju zajedničkih problema koje muče mlade u Danskoj i Hrvatskoj.

Tridesetak učitelja Silkeborg Production School su s velikom pažnjom poslušali predstavljanje i prezentaciju o djelovanju i postignućima udruge CINAZ. Iz predstavljanja Silkeborg Production School, kao nevladine organizacije, saznajemo da provode radionice dizajna, stolarstva, obrade metala i čelika, medijske radionice, projektni menadžment, radionice kuhanja, i organizacija različitih događanja. Naravno, kao i u našoj udruzi, i ovoj nevladinoj organizaciji radionice su besplatne. Glavni im je cilj da pripreme mlade ljude za dodatno obrazovanje i/ili posao. Uvjeti su da polaznici imaju između 16 i 25 godina, da nemaju predhodno formalno obrazovanje i da su nezaposleni. Ono što je nama bilo zanimljivo jest činjenica da ovaj oblik obrazovanja financira danska vlada, a tijekom trajanja programa mladima su pokriveni čak džeparac i određena vrsta stipendije! Uzmemo li u obzir da u ovoj najmanjoj nordijskoj zemlji smještenoj na sjeveru Europe ima čak 80 ovakvih škola, da 65 posto polaznika završava ovu školu, smatram da je ovakav način obrazovanja od velike pomoći pri riješavanju problema nezaposlenosti mladih i stjecanja iskustva i prakse. Organizacija također prati daljnji rad i razvoj svojih polaznika te često dobivaju povratne informacije o uspjesima polaznika nakon završetka školovanja. Polaznici, kojih je trenutno 170 mladih ljudi, ostaju u školi prema vlastitoj potrebi, odnosno od par mjeseci do godinu dana, nakon čega dobivaju certifikat o položenom usavršavanju, objasnio nam je na naš upit Jasper Hawsen. Također, uzimaju i u obzir djecu s posebnim potrebama, primjerice, jedan im je polaznik gluhonjem, a trude se da polaznici ostaju zainteresirani za nastavu, pa se nerijetko radionice odvijaju i u prirodi. Podpredsjednica pri Silkeborg Productin School, Mariane Fenger, istakla je da su oni, baš poput udruge CINAZ, krenuli od potreba mladih na lokalnoj razini, te su se izborili da danska vlada ovu ideju o obrazovanju i zapošljavanju mladih prepozna kao potencijal i započne financirati.

Naravno i naša vlada poduzima određene mjere zapošljavanja mladih kao što je, primjerice, stručno osposobljavanje i javni rad. Budući da i sami imamo pripravnicu Martinu, odnosno na stručnom osposobljavanju od godinu dana za 1600 kn mjesečno, te joj ne ide staž, smatramo da je ovaj način „zapošljavanja“ samo privremeno riješavanje problema nezaposlenosti. Možda bi se trebali ugledati na skandinavske zemlje, i hitno poduzeti nove mjere zapošljavanja, jer istraživanja govore da je trenutno nezaposlenih mladih osoba u Hrvatskoj oko 52 posto, u dobi ispod 25 godina!

Sa danskom školom Silkeborg namjeravamo ostati u kontaktu te ih naravno otići posjetiti. Također ono što veže obje organizacije jest činjenica da želimo pomoći mladim nezaposlenim osobama, te s tim ciljem planiramo prijaviti neke zajedničke projekte. Radujemo se novim iskustvima!

Morana Rogić, Martina Đurković

 

 

Neformalna edukacija kao odličan način učenja i umrežavanja mladih!

Kao pripravnica i volonterka u udruzi CINAZ po prvi puta sam sudjelovala u treningu „Open Campus: Discovering multimedia for inclusion and social rights & getting ready for action“. Organizator je Youth for Exchange and Understanding International (YEU). Na treningu je prisustovalo 17 sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Nizozemske, Poljske, Belgije, Turske i Francuske.

Trening, osmišljen kao neformalna edukacija, trajao je od 14.- 23. 9. 2013., a održavao se  u Omladinskom hostelu u Zadru. Nakon međusobnog upoznavanja i upoznavanja grada Zadra, krenuli smo u istraživanje ljudskih i socijalnih prava. Tijekom treninga sudionici su naučili mnogo toga o socijalnim pravima, socijalnoj uključenosti i prepreke (ekonomske, geografske, invaliditetu itd.) s različitim referentnim točkama: zapošljavanje, diskriminacije, rasizma, ksenofobije, raznolikosti, siromaštva, pristup obrazovanju i osposobljavanju itd. Osim zalaganja i pružanja razumjevanja za ljudska i socijalna prava i marginalizacije, jedan od ciljeva ovoga treninga bio je stvoriti online platformu za učenje i umrežavanje udruga i mladih, čime bi se povećala razmjena znanja. Sudionici su trebali otkriti kako stvoriti sadržaj za blogove, videa, dokumentarce, kako koristiti online platformu i druge online alate i različite društvene medije. Nakon korištenja audio-vizualnih i multimedijalnih alata, kreirali smo vlastiti blog, izveli kratke performanse „We are all equal!“ na Narodnom trgu i morskim orguljama, te snimili  „Flash Mob“. Što smo poručili slučajnim prolaznicima? Katolici, muslimani, migranti, HIV pozitivni, homoseksualci, samohrane majke, silovani, plavuše, anoreksični... svi smo mi jednaki! Više o svemu tome možete pronaći na našem blogu: http://zadaropencampus.wordpress.com/

Po svemu sudeći, zaključila bih da je ovaj trening bio za mene odličan način učenja kroz druženje, odnosno neformalnu edukaciju. Nakon što smo dobili potrebne vještine i znanja o sadržaju, metodologiji i tehnologiji, nakon treninga zajedno s ostalim sudionicima izrađujem konkretan akcijski plan koji će se provoditi na lokalnoj zajednici. Također, naučila sam mnogo u radu s timovima, upoznala mnogih mladih ljudi i prijatelja, podijelila svoja iskustva te čula tuđa iskustva i probleme. Smatram da je ovakva vrsta treninga idealna prilika za mlade ljude koji žele iskusiti nešto novo i uzbudljivo, kreativno izraziti svoje ideje, mišljenja, iskustva, naročito o socijalnom uključivanju i socijalnim pravima.

 sudionici i treneri

we are all equal

Martina Đurković

 

Stranica 4 od 4

Go to top