United-Kingdom-flag32x32.png

Newsletter

Preko Brna do svijeta

 

Sveučilište Masaryk Brno

 

Sabrati iskustvo Erasmusa, to jest razdoblje jedne akademske godine provedene na studentskoj razmjeni na inozemnom sveučilištu u multikulturalnoj zajednici, s mnoštvom ljudi s kojima dijeliš interese, govoreći strane jezike, je vrlo jednostavno, treba li se izraziti osjećajem - tada je to svakako sreća i punina. Međutim, treba li se izraziti riječima, sigurna sam da ću uspjeti prenijeti tek dio, nikako ne cjelinu. Nastojeći vam predočiti kako je izgledao studentski život u Brnu, ukazat ću na neke pozitivne strane mobilnosti, ponuditi koji praktičan savjet i prepričati koju anegdotu te vam, nadam se, dočarati što možete dobiti odlučite li plan o mobilnosti provesti u djelo, a ako to još niste planirali, svoje vam iskustvo nudim kao poticaj, motivaciju i ohrabrenje.

 

Idejom slijeda asocijacija ili prateći tok misli, kad mi netko kaže Brno, mogu vam reći: ljubičasti pupoljci u kvadratnom dvorištu centralne zgrade sveučilišta i miris kave iz automata kraj širokih drvenih vrata što se otvaraju kad prisloniš malu karticu sa svojim imenom – to sam ja, Masaryk - i ona se otvore. Mogu vam reći „Information system MU“, „currency converter“, „Erasmus student network“, „student guide for international students“, „e-learning system“. Trostruke doze čitanja, prevođenja, pisanja. Tjedni „response papers“. Dvojezičnost, trojezičnost pa još dalje. Dva studentska doma, puna svijeta, zemalja, kultura, jezika. Večera s Australijom, pivo s Kanadom, dijeljenje kupaonice sa Slovačkom, dijeljenje sobe s Grčkom, izlet s Amerikom, putovanje s Njemačkom, svake večeri puding s Litvom,... Vinarska, Charlie's, Perpetuum, Kounicova, Lužanky, Kamenolom, vatromet, Hare Krišna, Vesela Čajovna, Student Agency Bus.

 

Faculty of Arts Arna Novaka 1 Brno My room Kounicova dormitory Forest time Brno

 

Kad netko kaže Brno...

 

Mislim dugačko - na one sate provedene u noćnim učionicama, gdje bismo prolazili gradivo zajedno i odbrojavali do iduće pauze koju ćemo iskoristiti za vikanje o politikama vlastitih država, osjećajući se tako isto, on iz Španjolske, ja iz Hrvatske, ona iz Grčke. Dugačko - u onim satima koje bismo iskoristili za vruću ponoćnu kavu i motali cigarete smrznutim prstima ispod sjene starog Masaryka, do dugo u noć. Čitali, pisali, psovali, propitivali, kritizirali, osmišljavali, recitirali, izvodili, citirali, prevodili, u zagrljajima, sretni, svi mi - on iz Njemačke, oni iz Rusije, ja iz Hrvatske.

 

Mislim šareno i široko - od Malezije do Kansasa. Od Atene do Vilnusa. Od Nebraske do Melbourna. Od Moskve do Santo Dominga. Mislim o Brnu kao mjestu gdje su se stopile sve one priče koje su putovale u koferima s drugih krajeva svijeta, o svima nama i svakom onom trenutku kad je svaki/a od nas predao/la papire potrebne za prijavu na studentsku razmjenu. Mislim o onoj ekploziji radosti koju bismo proizveli da je netko mogao stopiti sve te trenutke u jedan, svaku radost koju smo proživjeli iščekujući trenutak polaska, da su se mogli stopiti naši strahovi, koliko bi se stresao svijet, da se mogla sklopiti naša hrabrost, jedna u drugu, puzlasto, koliko smo bili snažni, koliko odvažni.

 

 Olomouc Češka Sastanak studenata predstavnika s vice rektorom za vanjske odnose i direktorom Centra međunarodnu suradnju Sveučilište Masaryk Brno 14796138 1328735683804550 1291462804 o

 

 Mislim smijehom - o Talijanima što se drže za glave dok „drsko“ lomim špagete, o svim onim „Mama mia!“ uzvicima dok pizzu prekrivam kečapom. O začuđenim licima Rusa dok Španjolci ljube ljude koje tek upoznaju. O izrazima lica kad Litvancima objasnim da i mi imamo -20 stupnjeva i da ima i nejužne Hrvatske. O reakcijama Australaca kad im spomenem brojku nezaposlenih u Hrvatskoj. O Nijemcima koji su potvrdili svaku onu „oni ti sve računaju“, „njima ti je sve po pe esu“ :) 

 

Mislim okusom - prisjećajući se đumbirastih scenarija u kuhinji, tanjura začinjenih receptima Australke, kojoj je otac Indijac, majka Ruskinja, i opet mirisi - salate od meda, papra i limete, grčka musaka, džadžiki, litvanska ljubičasta juha, ruski boršč,... Okusom, prustovski se podsjećam, jer tamo smo, u jednoj kuhinji nekog mnogokatnog doma usred Brna, u Češkoj, osim salata, okusa i mirisa svih nacionalnih kuhinja, pomiješani bili i mi! Na večerama tijekom kojih bismo se identificirali drugačijim imenima: nismo više bile Elene, Andree, Simasi, Migueli, zvučalo je ovako: „Hey Greece, what are you preparing today? Italy is next, right? Guys, get ready, you know Lithuania is cooking tomorow, right? Hopefully Spain will bring more then wine this week.“ Tako bismo u kuhinji, za dugim stolovima i punih želudaca, mi postajali i više od kuhara - tamo sam nekome bila Hrvatska, tamo mi je netko bio Španjolska, dok smo jeli autralsko, malezijsko, japansko. Vilicama, štapićima, prstima, očima. Naš mali svemir satkan od svih vremenskih zona, klimatskih pojaseva, mirisnih salveta i kućnih recepata što smo prinosili subotama u toplu kuhinju 11. kata doma Kounicova.

 

Christmas dinner Vinarska dormitory Brno Christmas eve Kounicova dormitory Brno Drinking tram Brno

 

Mislim očima - sjevnu mi odjednom sve zgrade divnog sveučilišta, ona zavučena u Novakovoj tik uz divnu knjižnicu staklenih zidova obraslu u boje - zelene i jesenje i proljetne, s travnjacima, a na travnjacima studenata, bilježnica, toplih kava, šarenih prekrivača, predavača... Onu u Grohovoj gdje nas je utorcima čekala profesorica Olga, na nasmijanim i zabavnim predavanjima, odakle smo uvijek odlazili zadovoljni, puni i s nečim novim, trepnem i eno me u Joštovoj, mirisi iz menze, knjige i studenti, kaputi i torbe i dim cigareta, sive klupe i rascvale krošnje, plakati i crveno bijeli tramvaji. Konglomerati ljudi, kultura, jezika, želja, planova. Profesori i profesorice iz Mađarske, Rusije, Češke, Njemačke, i stotine nas što nam se studira, sa svih krajeva planete.

 

Mislim ušima - još uvijek čujem onaj dan u kojem se stapaju gradivo suvremene ruske leksikologije izgovarano na ruskom, praćeno povremenim anegdotama ispričanim na češkom, nakon kojih sam iz mobitela slušala mamina pitanja na hrvatskom, kad su ju prekinule moje misli na engleskom, jer me baš zvala cimerica Grkinja, dok sam na španjolskom pozdravljala prijatelja koji je išao u susret i... odjednom oluja jezika u kojoj sam sretna - spasibo, eharisto, thank you, danke, dikuji, merci, gracias - sretna i zahvalna! Ušima - jer čujem one aplauze na večeri poezije na kojoj sam uspjela okupiti 10-ak zemalja, redove i stranice stihova - tajnih, nikad prije pročitanih, davno objavljenih, znanih, tuđih, al' voljenih, svojih, njihovih...

 

Opening of poetry evening Brno Poetry evening Caffe Mezzanine Brno Country presentation Cinema Scala Brno

 

Otići na Erasmus puno je više od studiranja na inozemnoj instituciji, otići na studentsku razmjenu znači život u novom gradu, putovanja, nova znanja, doručke s ljudima s drugih kontinenata, slojevitosti jezika, znakova i simbola, u kojima smo se ispreplitali i kojima smo se međusobno poučavali, nadopunjavali i obogaćivali, znači mogućnost i potencijal, poticaj i pokret. Već prvih dana ti nekome postaješ „Hrvatska“, a i sam SAD ili Tasmaniju ili Grčku reduciraš na nekoliko lica ili imena ili recepata... Sužavaš, pa opet širiš, sve više širiš spoznaje, sve ti je jasnije da ćeš se ponovno prijaviti na studentsku razmjenu, osjetiš da neki dijelovi tebe sad odlaze dalje, s onim ljudima s kojima si dijelio sve tijekom jednog ili dva semestra, kao što i ti nosiš onaj „malaka“ iz Grčke, onu gestu skupljenog palca i kažiprsta začuđenog Talijana, onu naviku ispijanja popodnevnog čaja, onaj „prosim“ s čeških ulica, onu ljubav prema ljudima iz drugih zemalja, koji su sada sve samo ne stranci - i još, još, još... Idite!

 

Crveni trg Moskva Planinarenje Tatre Slovačka Party na brodu Budimpešta

 

Nakon akademske godine 2015./2016. - ja sam i Češka i Brno i Masaryk University, ponijela sam tu stvarnost i pretvaram je u tekstove, savjete, prepričavam, prenosim, preporučam, iznova i iznova promišljam. Promisli koja zemlja tebe čeka i u kojim te sve pričama čeka glavna uloga. :) 

 

Piše: Marta Džaja

 

Ovaj tekst objavljujemo u sklopu obilježavanja međunarodne Eurodeskove kampanje "Time to Move" (www.timetomove.info). 

Kada je Craiova na 12 dana postala Balkan u malom! 

 

slika s logom

 

Kada posložiš sve kockice pri povratku doma, shvatiš da je, kao i život, i putovanje all about the people you met. Sva moja dosadašnja putovanja, sve razmjene, bila su lijepa i(li) manje lijepa iskustva isključivo zbog ljudi koje sam na tim putovanjima upoznala. Pa tako i ovo. A možda i ovo najviše od svih!

 

Ako se vodimo onim da putem srećeš ljude koje u tom trenutku iz nekog razloga moraš sresti, ljude koji su zrcalo tebe i tvoj putokaz za dalje onda mora da je ovo bilo jedno od dražih mi putovanja ikada. Ali u trenu dok sam bila tamo i kratko nakon povratka mislila sam upravo suprotno.

 

12901085 10205912405396552 4486170678516192674 o 12890945 1185524291466169 3509744020291617207 o 12971017 1185524171466181 939831096369602889 o

 

Prvih 12 dana travnja provela sam u rumunjskom gradu Craiova. Uz još sedam Hrvata i 24 mladih iz Bugarske, Grčke i Rumunjske sudjelovala sam na međunarodnoj razmjeni mladih ˝Balkan identity of youth˝, koju je u sklopu programa Erasmus+ organizirala rumunjska organizacija Asociatia comunitara a animatorilor sociali. Moja deveta razmjena mladih. Nisam imala nikakva očekivanja, znala sam u detalje kako jedna razmjena funkcionira, čak nisam ni istražila što me sve čeka u Craiovi kada jednom dođem tamo. Samo sam otišla. Moja grupica od sedam Hrvata i ja. Zadnjeg četvrtka u ožujku, vlakom iz Zagreba.

Kao što sam rekla ovo mi je bila deveta razmjena mladih u životu, ali prva na kojoj sam bila koordinatorica i voditeljica grupe; odgovorna za moj tim, pod stresom preko glave jer sam željela da budemo najbolji što možemo biti i da svi skupa iz ovog iskustva izvučemo najviše što možemo. Najviše od razmjene, najviše od druge kulture, najviše od ljudi koje ćemo sresti.

 

12898318 1185524608132804 1579697914820001331 o 12799178 1056610107736928 8245199751872791797 n 12890921 10205912405676559 8630855420404927480 o

 

Kako je ostatku grupe ovo bilo prvo iskustvo sudjelovanja na razmjeni prvih par dana se i nismo toliko družili s ostakom ekipe iz drugih zemalja, osim onih obaveznih zadataka koje svi moraju izvršiti kada se odluče sudjelovati na razmjeni, ali malo po malo se i to mijenjalo i nije dugo trebalo da se svi povežu na nekoj razini koju ni sada ne mogu definirati. Bilo je tu mladih od 17 godina, mladih od 22 i ja najstarija s 26. -Što mi je ovo trebalo?- par puta sam pomislila. Ali ubrzo sam shvatila da smo svi zapravo na istoj razini, isti smisao za humor, slične životne filozofije. Da nam je namjera bila spojiti ovakvu grupu ljudi na jednom mjestu mislim da ne bi uspjelo.

 

12901519 874389419338533 7247607455240011023 o 12901377 10205912413316750 7362043494452861117 o 12920419 1610173992638316 5939441867150136960 n 12983209 874389239338551 6100741610446620200 o

 

U tih 12 dana u Craiovi, sad kad se osvrnem, prošli smo mnogo toga. Od formalnog dijela: upoznavali smo se kroz razne igre, učili i sudjelovali u živoj knjižnici, forum teatru, snimali intervjue, izrađivali filmove, predstavljali naše države na najkreativnije i najzabavnije načine koje sam ikad doživjela na ovakvim razmjenama, izrađivali drvene okvire, crtali, učili glagoljicu, ukrašavali jaja po bugarski, a bilo je tu i preukusnih jela, narodnih nošnji, grčkih toga, simulacije simpozija, plesova, poklona. Po završetku hrvatske kulturne večeri dolazili su nam sudionici iz drugih zemalja s pohvalama o jednoj od najljepše organiziranih kulturnih večeri ikada! I moram priznati da je taj trenutak za mene , kao voditeljicu grupe, bio jedan od najponosnijih! :D

 

11168923 874389929338482 6798405627672795939 o 12936598 701746049965397 7987982215156638179 n 12938319 10207816036471641 5175175483504237629 n 

 



Od neformalnog dijela bilo je tu mnogo mnogo smijeha, plesa, pjevanja, sviranja gitare, učenja i podučavanja psovki na raznim jezicima, performansa i pokušaja performansa s poiem, vježbanja acro yoge, istraživanja grada, šetnja po prekrasnom botaničkom vrtu, vraćanja u djetinjstvo dok smo se autićima vozili po jednom od craiovskih parkova, posjećivanja mall-a, slučajnog ali učestalog zalijevanja cipela, hlača i majica hranom i pićem, gledanja anime crtića, ˝pillow fighta˝, zagrljaja, lijepih riječi, pažnje, sunčanja u prekrasnom vrtu iza hotela, igranja picigina na suhom, upoznavanja lokalaca i alternativne scene u Craiovi, sitne pljačke od strane rumunjskih taksista pa čak i skorog incidenta s lokalnim Romima (savjet: ako vam dok ste u Rumunjskoj netko nešto podrugljivo dobaci, ne pokazujte srednji prst, samo prođite ;)). A bilo je tu i par suza, prisjećanja na neke ne baš lijepe dane, dijeljenja iskustava i grupnih zagrljaja. :) Jer zagrljaji liječe sve. I lijepe riječi isto.

 

12936741 10206325207594430 7785955598645008666 n 12901449 1185525251466073 8716862898213126283 o 12973184 874389659338509 8223444377794308584 o

 

 12936491 871035003007308 1477783577874866398 n 12924335 1609132282742487 2875929420409530712 n 12968064 1185525138132751 902693983985512131 o 

 

Svih ovih lijepih stvari postala sam svjesna tek sad, par dana nakon povratka, jer kao i u životu pa tako i na putovanjima lijepe stvari se isprepliću s onim manje lijepima, koje nekako uvijek malo bolje primjetiš i lakše prihvatiš, ali naposljetku ipak shvatiš da je bilo više lijepih stvari nego ružnih, da bez ružnih ne bi spoznao lijepe i sve na kraju ima smisla. I svako iskustvo je priča za sebe, i iz svakog iskustva naučiš puno ako si to dopustiš.

Meni su osobno putovanja najdraža i najbolja škola, sa svakog se vratim obogaćena i ponekad iz temelja promjenjena. A razmjene mladih su mi jedna od najdražih iskustava u životu. Jer tu ne samo da si otputovao u drugu državu već živiš i učiš s još hrpom mladih koji, kao i ti, dolaze iz raznih krajeva Europe. Zamislite samo tu koncentraciju kulturnog bogatstva na jednom mjestu!  

 

12967907 1318969474786852 7879743297192740459 o 12963463 1610174069304975 8407791382680292873 n 12967531 874389169338558 2081160765127946155 o 

 

I za kraj željela bih se zahvaliti svom hrvatskom timu jer ste bili najbolji tim koji sam mogla poželjeti. Hvala vam na trudu, idejama i otvorenosti novim ljudima i novim kulturama. Hvala što ste bili jedan od najpozitivnijih timova na ovoj razmjeni i uvijek na vrijeme. :) Hvala Klara, Petra, Sandro, Tea, Tihana, Tonči i Valentina! :) 

 

12961140 1318969251453541 5319638263968137666 o 12973122 1318969941453472 2084225592158887556 o 12974303 10207882074322546 4093858501727233152 n 

 

12985484 10207875130428953 5923477471802652008 n 12963426 1608099922845723 5274805347452869684 n

 

                                                                                                                                                                                                Magdalena Ukalović

U Zadru obilježen Tjedan jednakosti!

 

Udruga za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti – CINAZ  zajedno sa četvero udruga mladih diljem Hrvatske su obilježile Tjedan jednakosti, koji se održao od 13.4. do 17.4.2015.

U znak jednakosti 2 01

Tjedan jednakosti obilježen je u različitim dijelovima Hrvatske:  u Splitu (Info Zona), Rijeci (Udruga „RICZM“ UMKI), Puli (Udruga ZUM), Donjem Miholjcu (Udruga MIGRA) i u Zadru (Udruga CINAZ), a organiziran je u okviru projekta Centra za mirovne studije, Mreže mladih Hrvatske i Cenzure Plus.

Zajednički cilj obilježavanja Tjedna jednakosti bio je osvještavanje građana i građanki o važnosti razumijevanja i uvažavanja različitosti svih vrsta. Prije samog obilježavanja Tjedna jednakosti, održani su treninzi u Zadru i Samoboru, na kojima su sudionici učili i raspravljali o diskriminaciji te izradili inicijalni okvir projektnih prijedloga koji su na koncu rezultirali obilježavanjem Tjedna jednakosti.

OBILJEŽAVANJE TJEDNA JEDNAKOSTI U ZADRU (UDRUGA CINAZ)

U Zadru smo planirane aktivnosti projekta usmjerili na socijalno uključivanje i stvaranje pozitivnog ozračja za mlade iz alternativne skrbi, koji su socijalno osjetljiva i  marginalizirana skupina u našoj lokalnoj zajednici. Zadarski Tjedan jednakosti obilježile su različite informativne, sportske i kreativne aktivnosti u kojima su sudjelovali volonteri, učenici iz četiri zadarskih srednjih škola te štićenici iz Doma za odgoj djece i mladeži Zadar, s ciljem da potaknemo vršnjačko pomaganje, sklapanje prijateljstava i druženja mladih u sklopu kvalitetnog provođenja slobodnog vremena te promoviranja važnosti volontiranja među mladima.

Prvi dan smo započeli sa tribinom o volontiranju među mladima u Domu za odgoj djece i mladeži Zadar, na kojoj se informiralo o funkcioniranju Doma, o Tjedan jednakosti01mogućnostima i prilikama za volontiranje u toj ustanovi te su se podijelila različita volonterska iskustva. U utorak smo organizirali volontersku akciju farbanja ograde Doma za odgoj djece i mladeži Zadar pod nazivom „Ogradimo se od predrasuda“, u kojoj su sudjelovali mladi učenici Gimnazije Franje Petrića, volonteri Udruge CINAZ i mladi štićenici iz Doma. Treći dan organiziran je sportski turnir u nogometu i košarci u kojem su sudjelovale momčadi iz triju srednjih škola (Srednja škola Stanka Ožanića Zadar, Hotelijersko-turistička škola Zadar i Gimnazija Franje Petrića Zadar) zajedno sa vršnjačkom momčadi iz Doma.  Četvrtak je bio posvećen razvijanju kreativnog izražavanja: oslikavanje i uređenje balkona Doma u kojem su sudjelovali učenici Srednje škole za primjenjenu umjetnosti i dizajn Zadar sa svojim mentorima i mladim štićenicima (slika lijevo). U petak, kao završetak tjedna, organiziran je koncert na kojem su nastupili mladi zadarski glazbenici (studentska a capella skupina AKA Crescendo, duo No ordinary i učenici Gimnazije Franje Petrića) uz dodjelu zahvalnica svim suradnicima u projektu. Više o tome možete pročitati ovdje.

KAKO JE OBILJEŽEN TJEDAN JEDNAKOSTI U DRUGIM GRADOVIMA?

Udruga Info zona u Splitu je organizirala različite aktivnosti, kao što je predavanje "Kako se ponašati u društvu osoba s invaliditetom". Tijekom tjedna postavljena je i fotografska izložba, prikazan kratkometražni dokumentarni film koji je nastao na radionici izrade dokumentarnog filma, prezentirane su ilustracije polaznika tečaja ilustracije,te su se čitale kratke priče na temu jednakosti koje su također nastale u pripremi Tjedna.

U Rijeci Udruga Regionalni info centar za mlade Rijeka – UMKI u svojoj se lokalnoj zajednici odlučila baviti problematikom diskriminacije Roma, pa se organizirao nogometni turnir u romskom naselju, izložba fotografija koje su nastale za vrijeme drugih aktivnosti, te prezentacija tradicionalne romske glazbe.

Udruga ZUM iz Pule organizirala je javne akcije gdje su mladi aktivisti i aktivistkinje bili prerušeni u razne likove iz prošlosti, kao što su Betty Friedan, Rose Parks, Luthera Kinga itd., te su u javim prijevoznim sredstvima pokušali građanima dočarati posljedice diskriminacije. Također, sniman je i kratki film koji je nastao snimanjem spomenutih aktivnosti tijekom Tjedna jednakosti u Puli.

U Donjem Miholjcu, Udruga Migra u sklopu Tjedna jednakosti organizirala je kreativne radionice, dane društvenih igara te međugeneracijski koncert s ciljem pronalaženja zajedničkih interesa između svih generacija.

Nadamo se da je ovaj Tjedan jednakosti potaknuo sve nas na razmišljanje o problemima diskriminacije u našemu društvu, te da će se jednakost u različitostima nastaviti promovirati i nastaviti kroz daljnje aktivnosti i druženja sa manjinama i marginaliziranim skupinama u društvu, kako u Zadru, tako i u ostalim sredinama.

Tjedan jednakosti02

 

Martina Đurković, Morana Rogić

Mladi nakon odlaska iz domava  u ogromnom su riziku od života u siromaštvu, projekt Care-a-net nastoji pomoći pri njihovom zapošljavanju

 

Care a net01Odrastanje i osamostaljivanje je složen i težak proces za većinu mladih u Hrvatskoj posebno u razdoblju ekonomske krize. Često se ne snalaze čak i oni koji imaju svesrdnu pomoć svojih obitelji.  A, koliko bolan i mučan može biti proces osamostaljenja mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi tj. onih koji s navršenih 18 godina napuštaju domove ili udomiteljske obitelji  -  govori činjenica da je ova skupina mladih u posebno velikom riziku od socijalne isključenosti, nemogućnosti zapošljavanja i života u siromaštvu.

Rehabilitacijski centar za stres i traumu niz godina pruža podršku mladima bez roditeljske skrbi u traženju posla i procesu započinjanja samostalnog života. Tijekom godina rada suočili smo se s brojnim institucionalnim preprekama i nedostatkom sustavne podrške koju bi institucije i društvo u cjelini  trebali osigurati ovoj ranjivoj skupini mladih ljudi. 

Rehabilitacijski centar za stres i traumu (RCT), u suradnji sa svojim partnerima – udrugom Igra i udrugom CINAZ, pokrenuo je zato akciju zagovaranja za unapređenje politika koje se tiču mladih iz alternativne skrbi. Alternativna skrb je skrb izvan vlastite, primarne obitelji – dom za djecu, odgojni dom  ili udomiteljska obitelj.

Projekt ''Care-a-net: Zagovaračka mreža za mlade koji izlaze iz alternativne skrbi'' je pokrenut kako bi pridonio promicanju zapošljavanja, socijalne uključenosti i poboljšanju kvalitete života mladih koji izlaze iz alternativne skrbi, kao posebno ranjive i ugrožene skupine u velikom riziku od marginalizacije i nezaposlenosti.

Care-a-net zagovaračku mrežu čini 10 udruga koje rade s mladima i za mlade, šest domova za djecu i pet mladih koji su izašli iz alternativne skrbi, odnosno iz doma za djecu, odgojnoga dom ili udomiteljske obitelji. Zadarske članice zagovaračke mreže su Dom za odgoj djece i mladeži Zadar i Udruga CINAZ.

Care-a-net zagovaračka mreža za mlade iz alternativne skrbi zalaže se za donošenje i unapređenje provedbe politika za mlade koje će olakšati njihovo zapošljavanje kada izađu iz doma ili udomiteljske obitelji jer se samo tako može spriječiti njihova marginalizacija i život na rubu ili ispod ruba siromaštva.

Poticajne mjere za zapošljavanje mladih iz alternativne skrbi treba učiniti atraktivnijima u smislu poticanja poslodavaca da ovoj skupini mladih ponude dugoročnije i stabilnije poslove. Mjere aktivne politike zapošljavanja za mlade koje se trenutno provode uglavnom ne doprinose održivom zapošljavanju mladih. I dok za mlade koji u svojim dvadesetim pa i tridesetim godinama i dalje imaju financijsku i emocionalnu podršku svojih obitelji one mogu biti korisne jer doprinose stjecanju radnog iskustva, mladima koji izlaze iz alternativne skrbi i koji se u istim godinama moraju potpuno sami uzdržavati donose daljnju neizvjesnost. Financijska i emocionalna stabilnost ključna je za ove mlade ljude čiji je život od najranije dobi bio obilježen nestabilnošću.

U Care-a-net zagovaračkoj mreži smatramo da svaka mlada osoba nakon izlaska iz doma ili udomiteljske obitelji treba imati mogućnost dostojanstvenog stanovanja i da im treba omogućiti korištenje socijalnih stanova. Mladi koji nemaju podršku obitelji ili nemaju obitelj, kada su bez posla mogu postati beskućnici. Potrebno je omogućiti krizni smještaj za takve situacije kako bi se spriječilo njihovo beskućništvo.

Mladi u Hrvatskoj u prosjeku odlaze iz roditeljskog doma i osamostaljuju se s više od 32 godine starosti. Imamo li pravo očekivati i uvjetovati da mladi koji odrastaju u domovima i udomiteljskim obiteljima to uspješno naprave sa 18 ili 21?

Care-a-net, zagovaračka mreža za mlade iz alternativne skrbi je dobila podršku našeg tenisača Borne Ćorića. Borna kao uspješna mlada osoba podržava nastojanja da njegovi vršnjaci koji su odrastali u domovima i udomiteljskim obiteljima dobiju podršku kojom će bar približno izjednačiti svoje mogućnosti s ostalima.

Pridružite se i vi našoj zagovaračkoj mreži Care-a-net i podržite mlade iz alternativne skrbi.

Care a net02

 

Garancija za mlade = garancija za nezaposlenost?

 

Kao članica udruge CINAZ i voditeljica Info centra za mlade Zadar, zajedno s kolegicom, voditeljicom kluba mladih KLOOZ i predsjednicom udruge, Moranom Rogić, sudjelovala sam na predstavljanju Garancije za mlade. Predstavljanje  se održavalo u utorak, 16. prosinca 2014.  s početkom u 10:00 sati u Županijskoj komori Zadar.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava predstavlja od 28. studenoga do 19. prosinca mjere za poticanje zapošljavanja mladih u 11 gradova diljem Hrvatske, što je prilika za zainteresirane poslodavce i nezaposlene osobe da saznaju novosti vezane uz mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode u sklopu Garancije za mlade. Svi zainteresirani mogli su dobiti informacije o fiskalnim olakšicama koje poslodavci mogu koristiti prilikom zapošljavanja mladih osoba.

Garancija-za -mladeNakon nekoliko uvodnih rečenica Davorka Vidovića (savjetnik predsjednika HGK), Daria Jurina (predsjednika Zadarske županijske komore), predstavnika Zadarskog Zavoda za zapošljavanje i suradnika, Ministar rada i mirovinskog sustava prof.dr.sc. Mirando Mrsić predstavio je Garanciju za mlade.

Referiralo se ponajprije na medijske natpise kako je u Hrvatskoj 50% mladih nezaposleno, te se istaknulo kako to baš i nije tako kako se predstavlja. Naime, zbog produženog trajanja obrazovanja i nedostatka radnog iskustva dobna skupina mladih u RH ubrajaju se svi oni od 15 do 30 godina starosti. Mnogi mladi (točnije 7.8 %) u toj  se navedenoj dobi još i školuju, tako da ti podaci nisu tako dramatični kako se možda čine. No i dalje je to velik postotak nezaposlenosti mladih, što predstavlja ne samo ekonomski, već i teži društveni problem; dovodi i do iseljavanja mladih, negativne stope prirodnog prirasta, siromaštva, socijalne isključenosti itd. Taj broj nezaposlenosti mladih, ističe ministar, pokušava se smanjiti na 20 posto.

Istaknulo se također kako je od rujna 2013. porastao broj zaposlenih, ne samo u turističkim i sezonskim, već i u ostalim djelatnostima. U Zavodu za zapošljavanje Zadar sada imamo oko 800 potpisanih ugovora o Stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa; mjere koja je na početku dočekana „na nož“, a sada se ova praksa pokazala vrlo uspješnom, te se naknada povećava sa 1600 kn na 2400 kn.  Istaknuto je kao mlade najteže dolaze do posla jer nemaju iskustva, ili su pak u skupini NEET-a (»not employed, not in education and not in training«). Zatim, krajem studenog ove godine na Zavodu za zapošljavanje bilo je 9500 nezaposlenih osoba što je u odnosu na studeni 2013.godine smanjenje od 20 posto (kad je bilo preko 12 tisuća nezaposlenih osoba).

Ministar Mrsić je istaknuo kako se zalaže za reformu strukovnog obrazovanja, odnosno obrazovanje u teoriji ali i praksi. Konkretno bilo bi dobro da učenici imaju jedan dan teorijskog učenja, a četiri dana praktičnog, te bi im se za to trebalo osigurati određena  naknada, kao i njihovim mentora koji ih obučavaju.

Ukazano je i na pozitivne trendove postignute postignute od siječnja do listopada 2014. A odnose se na smanjenje stope nezaposlenosti, smanjenje ulaska u nezaposlenost, povećanje izlaska iz evidencije te povećanje ukupnog zapošljavanja.

Što je zapravo Garancija za mlade? To je novi pristup u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih osoba, kojim se sve osobe mlađe od 25 godina (u RH mlađe od 30 godina) nastoji što brže aktivirati na tržištu rada. Ona ne garantira zapošljavanje, već predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti brzu aktivaciju mladih tražitelja posla u najkraćem mogućem roku - od 4 mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost, bez obzira je li osoba prijavljena u zavodu za zapošljavanje ili ne.

Kako bi se uspostavila Garancija za mlade, države članice morale su osigurati vlastita sredstva za mlade, a EU je osigurala dodatna sredstva iz Europskog socijalnog fonda (European Social Fund – ESF) te tzv. Inicijative za zapošljavanje mladih (Youth Employment Initiative – YEI). Hrvatska će na raspolaganju imati više od 132,54 milijuna EUR sredstava iz strukturnih fondova EU za razdoblje od 2014-2020:

  • - 66,36 milijuna iz ESF-a za uspostavu strukturnih reformi i sustava podrške te
  • - 66,18 milijuna iz YEI-a za razdoblje od 2014.-2015. usmjerene na samu mladu osobu (za obrazovanja, doprinose za zapošljavanje, naknade za vrijeme obrazovanja ili osposobljavanja, putne troškove itd.).

Tako uz sufinanciranje iz državnog proračuna i postojeće projekte, za uspostavu Garancije za mlade Hrvatska na raspolaganju ima gotovo 150 milijuna EUR.

Za kraj su predstavljene mjere, odnosno potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje itd., o kojima možete opširnije pročitati na slijedećem linku: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11697 uz koje dolaze i određene fiskalne olakšice.

Nakon predstavljanje paketa mjera Garancije za mlade uslijedila je rasprava s ministrom i suradnicima, gdje su svi zainteresirani mogli upitati za dodatne nejasnoće. U raspravi poslodavci su istakli ministru kako je ipak zaposliti nekog danas veoma komplicirano ponajprije zbog različitih nameta, ali i kompliciranog sustava.

Mladi pak još uvijek imaju mnoge upite za Garanciju za mlade te pozivaju i pozdravljaju konkretne suradnje i rasprave da im se pobliže razjasni na koji način će ove mjere uključiti sve mlade: od mladih koji izlaze iz alternativne skrbi nakon 18 ili 21 godine, tako i one već dugotrajno nezaposlene, zatim mlade bez formalnog obrazovanja itd.

Je li Garancija za mlade doista garantira brzu aktivaciju mladih na tržište rada i koliko su ove mjere provedive u praksi - pokazat će vrijeme, konkretno već nadolazeće godine, jer od 1. siječnja 2015. na snagu nastupa ​izmjena Zakona o doprinosima​.​ Ona će ​omogućit poslodavcu koji zapošljava Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme da 5 godina bude oslobođen obveze obračunavanja i uplate doprinosa na plaću, ukupno 17,2% (oslobađanje od bruta 2).

U svakome slučaju, smatram da bi se trebala češće odvijati kvalitetna konzultacija sa svim dionicima, uključujući i predstavnike mladih te poslodavce, jer se samo kvalitetnom raspravom mogu ukazati na različite probleme koje stoje na putu ka istome cilju,  a to je smanjiti nezaposlenost mladih.

Gzm2

Više o garanciji za mlade pročitajte na: www.gzm.hr.

Martina Đurković

Stranica 2 od 4

Go to top