United-Kingdom-flag32x32.png

Newsletter

Kratkometražni film, kojeg su snimili polaznici filmske radionice "The FILM itself" voditelja Erika Lončara u klubu mladih KLOOZ, ušao je u natjecanje za najbolji film na MojFilm Festival u Umagu. Festival će se održati 14. i 15. rujna ove godine, a ime filma je "Posljednja cigareta". Premijera filma "Posljednja cigareta" u Zadru najavljuje se za jesen, a očekuje se da će film biti prikazan i  na ostalim festivalima u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Čestitke svim polaznicima ove filmske radionice!

 

 

*/ Klub mladih KLOOZ je projekt kojeg je odobrilo Ministarstvo socijane politike i mladih 2012. godine.  

 

OBRAZOVANJE JE KLJUČNO ZA INTEGRACIJU U DRUŠTVO JEDNAKIH GRAĐANA

 

Udruga CINAZ i drugu godinu zaredom sudjeluje u drugom nacionalnom projektu ''Empowerment towards equal opportunities'' sa 15 organizacija mladih iz cijele Hrvatske. Projekt financira Open Society Institute iz Budimpešte, u sklopu šireg projekta ''Grassroots Europe-for local wellbeing'', u kojem sudjeluje 8 europskih zemalja. Petnaest predstavnika uključenih organizacija,  članova hrvatske „Grassroots organizacije“ krenuli su u lipnju 2013. na obuku i nadogradnju svojega znanja i vještina u radu s problemima migracije: u Austriju - Beč i Neunkirchen, od 16. 6. do 19. 6. 2013, uključujući i predstavnike CINAZ-a, Martinu Đurković i Erika Lončara, koji je snimao i prigodni dokumentarac. 

Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj, koja je u ožujku ove godine dosegla čak 51.6 posto (objavio Adriatic institut za javnu politiku), ukazuje da je Hrvatska, pored Grčke i Španjolske, zemlja s najvišom stopom nezaposlenosti u Europi. Upravo je ova činjenica jedan od glavnih uzročnika iseljavanja mladih iz „Lijepe naše“ a potom i razlog studijskoga puta u Austriju. Još je jedan važan razlog zašto smo krenuli na put  Austriju, a to je ulazak naše države u Europsku uniju. Oko 350 tisuća hrvatskih državljana trenutačno ima prebivalište u Europskoj uniji, procijenio je Eurostat, ured za statistiku EU. Čak 91 posto toga broja otpada na Hrvate koji žive i rade u Njemačkoj, Austriji i Italiji. To su hrvatski građani koji su odlazili u valovima ekonomske i političke migracije u doba socijalizma ili su otišli u ratnim godinama kao izbjeglice i stvorili novi život u novim zemljama. Od 1. srpnja Hrvati postaju građani Europske unije u kojoj je slobodno kretanje ljudi jedno od temeljnih sloboda i prava. Austrija naime, pored Njemačke, bilježi najmanju stopu nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji, odnosno 7,6 posto, dok je stopa nezaposlenosti u samoj Europskoj uniji 23,5 posto (prenosi index.hr).

Predstavnici "Grassroots Croatia"

U ponedjeljak 17.6. započeli smo  slušanjem predavanja „Azil i integracija Donje Austrije“ politologinje mag. Mary Kreutzer (iz bečkoga Caritasa, predstavljanje ustanove za CeSIP -Zentrum für Sozial und Integrationsprojekte). Upoznali smo se s poljima rada za migrante te problemima s kojima se migranti susreću. Caritas u Beču nudi skrb za tražitelje azila, organizaciju smještaja, savjetovanje za priznate izbjeglice i korisnike supsidijarne zaštite, jezični centar, psihoterapiju, a sadrži i centar za žensko zdravlje za migrantkinje. S migrantima rade istraživanja, debate i zajedničke projekte; primjerice projekt „Let`s talk about it“ (Razgovarajmo o tome), zatim projekt „I am many“ (Ja sam mnogo), gdje migranti s različitim znanjima i usporedbama  pišu o svome indentitetu, kritički promišljaju o temama integracije i raznolikosti, te tako dolaze do spoznaje samih sebe. „Missing link“(Karika koja nedostaje) je tim Caritasa u Beču (azil i integracija NÖ) i djeluje između različitih aktera u području integracije. Iz prakse socijalnog rada i od istraživanja osmišljavaju se različite strategije za rad za zajednice integracije. „Missing link“ vodi niz radionica u osnovnim i srednjim školama u Donjoj Austriji na lokalnim razinama. Projekti imaju cilj u pridonošenju mirnog i tolerantnog suživota u školama i unutar zajednica. Mary Kreutzer ističe da je najveći problem među građanima upravo klasa, odnosno oni siromašniji, bez edukacije i sredstava, a da bi se nastanili u Austriji potrebna nam je crveno-bijelo-crvena karta. 

Mary Kreutzer. prezentacija

 U utorak, 18.6. posjetili smo JUBIZ (Jugendbildungszentrum), obrazovni centar za mlade, i neprofitnu organizaciju u Beču na Narodnom sveučilištu Ottakring, osnovanog 1992. godine s ciljem promicanja jednakih mogućnosti za mlade. Pružaju podršku za mlade u dobi od 15 do 25 godina, koji žive u Beču i ostvarili su pravo na azil ili status supsidijarne zaštite, ili čiji  je boravak osiguran boravišnom dozvolom (www.vhs.at). Njihov cilj je davanje osnovnih informacija prije daljnjeg školovanja, učenje njemačkog jezika, pružanje mogućnosti daljnjeg školovanja, jer su većina mladih koji dolaze socijalno ugroženi. Zato je završetak osnovne škole ovdje besplatan i nužan, kao i suradnja s školama. Također, tu je i savjetovalište za migrante, večernja škola, a pomažu i  u smještaju migranata i savladavanju prepreka u kojima se nalaze. Saznali smo nekoliko dobrih strana školovanja u Austriji; studiranje je neograničeno, a što je veća edukacija, stopa nezaposlenosti je manja. Za fakultete nema prijamnih ispita, ali ističu važnost poznavanja njemačkog jezika nivoa B1 i B2. Ipak, migranti u Austriji, doznajemo, često rade poslove koji su ispod njihovih kvalifikacija. No, ugostiteljstvo i turizam u Austriji se najviše razvija, dok se primjerice, u proizvodnji, teže nalazi posao. Školski sustav u Austriji je dosta „selektivan“, odnosno, ako su roditelji neškolovani, i njihovo dijete će teško biti školovano, a socijalno ugrožena djeca teško završavaju gimnaziju.

U srijedu, 19.6., posjetili smo „Arbeiter und Jugend Kultur Zentrum“ u Donjoj Austriji, u gradu Neunkirchen. Kad su se krenuli s radom, radili su samo s migrantima iz Turske, dok danas rade i sa migrantima s područja bivše Jugoslavije. U Austriji, doznajemo, najviše ima njemačkih migranata (koji najviše dolaze zbog posla), pa srpskih, a zatim turskih migranata. Centar nudi pregršt aktivnosti i potpora za građane kojima je potrebna pomoć ili savijet. I ovaj centar nastoji pužiti potporu u obrazovanju djece i učenika, ali i starije ljude naučiti njemački jezik, jer je to ključno za integraciju u društvo jednakih građana. Organiziraju se i različite aktivnosti, kao što su ekološke akcije, akcije za prevenciju zloupotrebe droge gdje pružaju i liječničku pomoć, znanstveni festivali isl. Povezani su s drugim nevladinim organizacijama, institucijama, političkim strankama i sindikatima radnika.  

Hikmet Arslan, član nevladine organizacije CeSip, i jedan od naših voditelja ovoga zanimljivog i poučnog putovanja u Austriju, pojasnio nam je kako udruga radi, i kako je obrazovanje i potpora za migrante (posebno za migrante druge generacije i mlade) veoma važno. Sa različitim aktivnostima pokazuje se da su i migranti dio zajednice i da dijele iste probleme baš kao i ostali, a namjeravaju primiti još više učenika čim budu u mogućnosti.

 

 

 

 

 

 

Martina Đurković

PICT0027OD NOVINARSTVA DO PISANJA ESEJA I - NATRAG!

Mladi i marljivi učenici od petog do osmog razreda ponovo su se upoznavali s osnovama novinarskog umijeća, ali i tehnika pisanja eseja i pismenog izražavanja

U svibnju i lipnju ove godine u osnovnoj školi Petra Preradovića u Zadru održavala se posebna Novinarska radionica CINAZ-a u kojoj je voditelj Nenad Vertovšek ponovo s brojnim učenicima od petog do osmog razreda podijelio znanje i iskustvo osnova novinarskog umijeća, upoznavanja teorije i prakse novinarskog rada, te osnova i načina pisanja eseja i izražavanja.

Zahvaljujući ljubaznosti, trudu i razumijevanju profesorice hrvatskog jezika Jadranke Amanović, mladi polaznici CINAZ-ove radionice još jednom su se okupili sa zadovoljstvom upoznavajući osnove medijskog izražavanja, kao i praktične tehnike novinarstva i pismenog izražavanja u raznim oblicima, preko interaktivnog pristupa, razgovora i rješavanja zadataka u novinarskom izražavanju.

Sve teme polaznicima su predočene i predočene putem odgovora na klasičnih 5 W + 1 pitanja (Tko, Što, Gdje, Kada i Zašto , uz neizbježno Kako) ali i praktičnom podukom u razumijevanju i pisanju teksta kroz : Što pišem?, Kako pišem? i Zašto o tomu uopće pišem?

Osnove pripreme i pisanja interpretativnog eseja bile su uvježbavane i kroz pripreme teme i stavova, uobličavanja reagiranja na određene probleme i argumente, te osnova kritičkog razmišljanja i stvaranja zaključaka. Praktične vježbe obuhvaćale su i provjeru izražajnih mogućnosti, čitanja poruka književnih djela, suživljavanje s likovima i atmosferom, te razvijanje komunikacijskih vještina općenito – od verbalnih do pismenih.

Marljivi i aktivni polaznici, valja ih nabrojiti, bili su: Korina Bešić, Mia Bujan, Dora Grgić, Matija Gulam, Lena Kasap, Anđela Majica, Sara Matulić, Zara Miočić, Petra Parić, Marta Skejo, Stela Šimeković, Lara Vertovšek i Antonela Zelić, uz nazočnost i prof. Jadranke Amanović, prof. Silvije Bukulin i volonterke CINAZ-a Martine Đurković.

 

Nenad Vertovšek

 

PICT0034

Učenici Osnovne škole Privlaka uspješno proveli Deset dana bez ekrana!

Učenici zadovoljni vlastitim trudom, roditelji zadovoljni rezultatima i voditelji zadovoljni odazivom i potvrdom prvobitnih teza o tome da mladi nisu lijeni, pasivni i da mogu razumjeti opasnosti od pretjeranog korištenja Interneta, mobitela i TV-a – najkraći je sažetak završetka Projekta „Prevencija Internetskog nasilja kod djece i mladih" odobrenog od Ministarstva znanosti obrazovanja i športa što ga je u zadnjih dva mjeseca provodio CINAZ, zadarska udruga za izvannastavnu i izvanškolsku aktivnost. Naime, organizatori i voditelji projekta iz Udruge Cinaz – Morana Rogić, koordinatorica i voditeljica projekta, Valentina Grbić, voditeljica medijske radionica i Nenad Vertovšek, voditelj Novinarske radionice - u utorak, 7. svibnja u osnovnoj školi Privlaka u Privlaci kraj Zadra imali su čast i zadovoljstvo da podijele priznanja i diplome 16-torici učenica i učenika 5 a i 5b razreda privlačke osnovne škole povodom završetka projekta.


Bila je to mala svečanost zabilježena i objektivima fotoaparata i kamerom još jednog CINAZ-ovca i voditelja i člana Lumiere medije, kako bi i učenicima i roditeljima ostala zapamćena kao aktivnost „Deset dana bez ekrana", što je inače već i prokušani projekt i dio aktivnosti CINAZ-a. Deset dana su se polaznici nastojali suzdržati od upotrebe računala, slanja SMS-ova i gledanja televizije koja u prevelikoj mjeri opterećuje i uzrokuje odvajanje od vršnjačkog druženja i normalnog življenja i društvene aktivnosti osnovnoškolaca.


Posebno zanimljiv dio projektnih aktivnosti bilo je i vođenje dnevnika u kojem su učenici opisivali svoje pridržavanje ciljeva projekta, a koji su popunjavali i njihovi roditelji. Općenito, najveće postignuće po mišljenju gotovo sviju bilo je „povratak" druženju roditelja i djece ali i sve veće druženje samih vršnjaka. Svi su polaznici nagrađeni, a šestoro najuspješnijih dobilo i posebne pohvale prema bodovnoj listi koja je pokazivala pridržavanje načelima, razinu druženja i smanjenja ovisnosti sudionika o „tri ekrana" koji uzimaju sve više vremena njihovim vršnjacima ali i mladim generacijama uopće.

 

OS privlaka 10dana bez ekrana

Deset dana bez ekrana

Od nedjelje (14. travnja) naši učenici Va i Vb razreda započeli su desetodnevnu apstinenciju od tri ekrana (tv, kompjuter, mobitel) uključivši se u projekt „Deset dana bez ekrana".

Cilj projekta je selektivno korištenje i kritičko promišljanje medijskih sadržaja, poboljšana komunikacija te kreativnije osmišljanje slobodnog vremena.

Projekt je pokrenula udruga za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti Cinaz iz Zadra 2008. godine, a od 2011. godine projekt se provodi na nacionalnoj razini (u školama diljem Hrvatske), pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

U projektu sudjeluje 12 učenika: Borna Begonja (Vb), Luka Brkić (Vb), Marija Gržeta (Vb), Marija Ilić (Vb), Mauro Jurac (Vb), Jurica Jurlina (Vb), Paula Kapović (Va), Šime Keserović (Vb), Robert Medunić (Va), Adem Velagić (Vb), Emina Velagić (Vb) i Fabijan Vučetić (Va) te njihovi roditelji. Uz pomoć razrednika Va i Vb razreda (Mila Deak i Stipo Brekalo) uspješno smo održali sastanke sa sudionicima i organizirali tijek akcije.

U sklopu projekta održat će se medijska radionica (voditelj: Valentina Grbić) i novinarska radionica (voditelj: Nenad Vertovšek) te će učenici sudjelovati u snimanju kratkog dokumentarnog filma (u produkciji filmskog kluba „Lumiere media").

Čestitamo učenicima i roditeljima na uspješno provedenim prvim danima „bez ekrana" te im želimo uspjeh u nastavku projekta!

Provesti dan bez ekrana znači provesti dan u vlastitoj kreativnosti!

Izvor: os-privlaka.skole.hr

Stranica 21 od 22

Go to top