Centar za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
Prošli tjedan obilježili smo Mjesec borbe protiv ovisnosti 15.12. u Prirodoslovno - Grafičkoj školi Zadar sa interaktivnim predavanjem na temu mladih i alkoholizma, "Što još možemo reći o mladima i alkoholu?" kojeg je vodila prof.dr.sc. Marina Nekić. Cilj predavanja je bio upoznati mlade s nekim osnovnim informacijama o rizičnom ponašanju, u ovom slučaju posljedicama pijenja alkohola.
Prvo su srednjoškolci bili upoznati s nekim osnovnim informacijama poput toga da na razini EU se pokazali da su hrvatski učenici po konzumaciji alkohola iznad europskog prosjeka, da 90 % učenika u Hrvatskoj barem jednom u životu popilo alkohol, preko 40 % učenika u Hrvatskoj je popilo barem jednu čašu alkohola s 13 godina ili ranije. Prema podacima iz MUP-a u 2020. godini mladi vozači počinili su pod utjecajem alkohola 690 prometnih nesreća, u kojima je 15 osoba poginulo, a 388 je ozlijeđeno. Isto tako naglašeno je da ako tinejdžer pije prije nego što napuni 15 godina, on/ona ima 4 puta veću vjerojatnost razviti ovisnost od alkohola i 7 puta veću vjerojatnost da će biti sudionik prometne nesreće.
Naravno da samo govorenje o rizicima neće učiniti da se osoba odgovornije ponaša nego moramo znati koji je motiv i za što osobi koristi njeno ponašanje čak i ako je rizično.
Bilo je govora o motivima zašto pijemo, koji se obično dijele u četiri kategorije:
1. Socijalni – alkohol pomaže da se bolje zabavimo i proslavimo
2. Način suočavanja sa stresom i emocijama – da zaboravimo na brige i da se oraspoložimo i da se osjetimo samopouzdanima
3. Pojačati dobar osjećaj – osjećati se "high"
4. Konformirati se - jer i drugi piju, da ne odskačem od ekipe, želim se svidjeti drugima
Nadalje smo spomenuli i to kako na hrvatskoj glazbenoj sceni ima dosta pjevača koji kroz svoje stihove veličaju alkohol i pijanstvo.
Onda smo se orijentirali na znanje odnosno mitove o alkoholu u smislu da alkohol deblja, da usporava rad mozga, da nam dehidrira organizam i da nam ubrzava hlađenje tijela, do toga da tijelu treba pet sati da razgradi pola litre popijenog vina.
Nastavili smo onda priču o mladima i alkoholu kroz spoznaje iz neuroznanosti, jer nam je važno razumjeti kako mladi donose odluke. Ne sazrijevaju sva područja mozga u isto vrijeme ili istom brzinom. Frontalni korteks, regija mozga odgovorna za samoregulaciju, donošenje odluka i kontrolu ponašanja i impulsa, razvija se postupno – do prve polovine 20. Razlike u sazrijevanju različitih područja mozga mogu pridonijeti povećanom upuštanju u rizična ponašanja tijekom adolescencije. Pijenje alkohola u adolescenciji utječe na mozak – smanjenje određenih struktura (za pamćenje i učenje). Kada tinejdžeri donose odluke one se više temelje na emocionalnom dijelu mozga koji je osjetljiv na nove stvari i trenutne nagrade. Zato mladi impulzivno reagiraju i ne misle o posljedicama. Čak i kad su mladi svjesni posljedica i dalje će biti vođeni emocijama – Ako se osjećaju dobro učinit će to. Najugroženiji su oni mladi koji imaju neke od sljedećih karakteristika: prvi put su se opili već s 13 godina ili čak ranije, prvo piće su popili na nagovor roditelja i/ili rodbine ili zbog znatiželje, njihovi roditelji ne znaju i ne brinu o tome kako i s kim provode slobodno vrijeme, konzumiraju alkohol kao sredstvo za otklanjanje psihičke napetosti i za ublažavanje većih svakodnevnih problema s kojima se suočavaju. i onda smo završili predavanje s kratkim uputama prema priručniku HZZJZ o tome kako biti odgovorniji.
