U osnovnoj školi Šime Budinić održali smo kreativnu decoupage radionicu 12.ožujka 2021. 

Radionica se u skladu s epidemiološkim mjerama održala s učenicima "Mali poduzetnici" u sklopu izvannastavne aktivnosti "Učenje za poduzetništvo" pod vodstvom prof. Nade Nekić (3b.razred). Radionicu je u ime udruge CINAZ izvela volonterka udruge, Antonia Stručić, a radionicu joj je pomogla pripremiti voditeljica udruge, Morana Rogić Vihar. 

Radujemo se nastavku suradnje i jačanju poduzetničkih vještina učeničkih zadruga.

    

 

        

 

 

Savjetodavna agencija za obrazovanje u inozemstvu IntegralEdu vam predstavlja:

 

Zašto bi već u trećem razredu trebali odabrati studij u inozemstvu?

 

Znači li odabir studija i odabir cjeloživotne karijere? U nekoj mjeri da – bira se način života i određeni okvir za budućnost. Budući da to stvara priličan pritisak, za obrazovanje u inozemstvu potrebno je dobro se informirati.

Zašto već u trećem razredu?

Prijave na studij u inozemstvu počinju već s početkom posljednje školske godine obrazovanja, što je kod nas četvrti razred. To znači da je moguće prijaviti se za studij već početkom četvrtog razreda i dobiti odgovor od sveučilišta kroz par tjedana. Budući da je četvrti razred prepun drugih obaveza i preopterećenja, a uobičajeno opterećenje gradivom obično uključuje i pripreme za maturu, ranija prijava omogućuje i posvećivanje tim drugim obavezama.

 

Iskustvo naših studenata koji su se ranije prijavili je uvijek pozitivno – o prijavi na fakultet više nisu morali razmišljati jer su znali da, ako zadovolje uvjete koje su im sveučilišta postavila (završe razred, maturiraju) su upisani na studij u inozemstvu i odlaze studirati upravo na fakultet koji su odabrali. Ali, prijava uključuje i odluku koji program prijaviti, u kojoj državi, na kojem sveučilištu i hoćete li zadovoljiti okvirne uvjete i zato je već u trećem razredu potrebno znati koji studij upisati.

 

Kako odlučiti koji studijski program?

Prije detaljnog istraživanja sveučilišta u raznim državama potrebno je znati što se želi studirati. Također, ponekad postoje razlike u studiju i kasnijoj karijeri – primjerice, grafički dizajn, animacija i ilustracija su srodne karijere za koje je prethodno obrazovanje potpuno drugačije! Ako već znaš okvirno koja te karijera interesira naši obrazovni savjetnici ti mogu pomoći u izboru studija za tu karijeru. Ako ne znaš uopće što studirati ili raditi nakon studija, ponovno smo tu kako bismo pomogli prilikom izbora – na besplatnim konzultacijama savjetujemo koji je test profesionalne orijentacije najbolje izabrati kako bi se odlučili oko studija.

 

Kako se informirati?

Osim što ti naši obrazovni savjetnici mogu objasniti studijske programe, savjetovati oko izbora, poslati popise gdje je što moguće studirati, mogu te uputiti i na daljnje informiranje! Uvijek je dobro proučiti internetske stranice sveučilišta i određenog studijskog programa. Sveučilišta često organiziraju i virtualne otvorene dane tijekom kojih je moguće detaljnije upoznati se sa sveučilištem ili s nekim od trenutnih studenata. Također, IntegralEdu organizira i druženja s aktualnim studentima u inozemstvu tijekom kojih je moguće saznati sve one informacije koje ne pišu na službenim stranicama ili se ne spominju tijekom virtualnih događaja.

 

Koje su sve informacije bitne za izbor sveučilišta?

Nakon odabira studijskog programa treba pronaći sveučilište koje zadovoljava sve uvjete koji te interesiraju. Pitanje je – koji su to uvjeti? Svakako je dobro pogledati koje sveučilište zauzima koje mjesto na ljestvici sveučilišta. Postoje razne rang-liste sveučilišta, ali većina uključuje sve bitne informacije – ocjenu sveučilišta, ocjenu određenih programa, stupanj zaposlenja nakon studija i zadovoljstvo studenata sveučilištem. Osim toga, potrebno je odabrati lokaciju – mali, srednje veličine ili veliki gradovi donose različite prednosti, a ovise većinom o osobnim prioritetima. Također, ono što je bitno je i usmjerenje određenog sveučilišta – je li riječ o sveučilištu koje je većinom tehničkog ili društvenog usmjerenja.

Budući da je potrebno istražiti velik broj informacija kako bi se odabralo studijski program, to je najbolje napraviti već u trećem razredu kako bi prijave mogle biti spremne početkom četvrtog.

 

Test profesionalne orijentacije ti uvelike može pomoći. Agencija za obrazovanje u inozemstvu IntegralEdu nudi dvije vrste takvih testova – MyUniChoices, koji će ti pomoći u odabiru studija i MyCareerChoices koji će te usmjeriti prema najboljoj karijeri za tebe. Više o samim testovima možeš pročitati na njihovom webu ili im se javiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. za besplatno savjetovanje o studiju u inozemstvu.

U svakom slučaju, za početak možete skinuti njihov katalog obrazovanja u inozemstvu i virtualno prolistati neka od sveučilišta i vidjeti koji se sve programi uopće nude.

 

 Članak je napisan u sklopu suradnje udruge CINAZ i agencije IntegralEdu i kao online informativna aktivnost u sklopu provedbe programa Eurodesk udruge CINAZ u suradnji sa Agencijom za mobilnost i programe EU.

CINAZ vas poziva da se prijavite na Art terapiju!

 U vrijeme pandemije i potresa, briga o mentalnom zdravlju postaje prioritet i oblik prevencije. 

Art terapija je oblik psihoterapije koji primjenjuje stvaralački likovni proces kao sredstvo izražavanja i komunikacije. Kroz različite oblike kreativnog izražavanja proces art terapije otvara priliku za susret sa samim sobom i vrijeme za opuštanje, igru, istraživanje i neočekivano.
U art terapiji naglasak je na kreativnom procesu a ne na produktu. Za sudjelovanje nije potreban talent ni znanje, već dobra volja i otvorenost prema novom iskustvu. Susreti se odvijaju individualno, jednom tjedno.
Uvjeti za sudjelovanje:

- dostupnost za sudjelovanje na minimalno 4 susreta*.
- punoljetne mlade osobe od 18 do 30 godina
 
Svi zainteresirani se obavezno trebaju do 17. veljače 2021. prijaviti putem prijavnice*: shorturl.at/dBEIS

Obavijest o sudjelovanju ćete dobiti nakon završetka prijava, a individualni susreti s polaznicima se planiraju u tjednu od 22.2.2021.
Više informacija na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
Voditeljica: Barbara Ivković Cikač, akademska slikarica i specijalizant 1. godine poslijediplomskog studija Kreativne terapije na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.
 
Aktivnost se odvija u sklopu suradnje udruge CINAZ i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i u sklopu Preventivnog programa za djecu i mlade Udruge CINAZ.
 
 
 
Tijekom prosinca, zbog pridržavanja epidemioloških mjera, održali smo online dijalog EU-a s mladima. Radilo se o provođenju 9.ciklusa Dijaloga EU-a s mladima u sklopu kojeg smo educirali, ispitali i raspravili upoznatost mladih s informacijama koje se plasiraju putem medija te kako pronaći točne informacije, razumjeti ih, procijeniti i upotrijebiti (npr. ovisnost o internetu, vršnjačko nasilje na internetu, širenje lažnih vijesti, propaganda, govor mržnje, ugrožavanje privatnosti, zloupotreba podataka na internetu).
 
 

Europska unija od 2009. provodi konzultacije u okviru kojih mladi imaju priliku iznijeti svoja mišljenja i prijedloge te na taj način utjecati i oblikovati europsku politiku koja ih se izravno tiče. Taj se proces do 2019. godine zvao strukturirani dijalog s mladima, a sada je poznat kao Dijalog Europske unije s mladima (više na: eupita.eu). 

Naša volonterka i lokalna koordinatorica za dijalog EU-a s mladima, Helena Mikulandra provela je fokus grupu na kojoj su mladi u okviru podcilja 9. Cilja za mlade (Pružiti bitne, sveobuhvatne i youthfriendly informacije, koje su za mlade razvili sami mladi, kako bi se podržalo njihovo aktivno sudjelovanje) raspravljali o medijskoj pismenosti, odnosno temama lažnih vijesti, clickbaita, zaštite privatnosti i govora mržnje.

Zaključak fokus grupe je da ispitani mladi uglavnom prepoznaju lažne vijesti i to usporedbom s drugim izvorima informacijama i pristupu informacija s određenom sumnjom. Clickbaitove prepoznaju po velikim slovima i uskličnicima, no nisu bili svjesni onih kojima naslov ne odgovara sadržaju. S govorom mržnje mladi se najviše susreću na društvenim mrežama, odnosno facebook statusima i komentarima gdje su takvi komentari uglavnom usmjereni protiv gay osoba, migranata, odnosno izbjeglica i Srba. Granicu slobode govora postavljaju do trenutka kada se narušava emocionalna stabilnost druge osobe. Društvene mreže donose i ugrožavanje privatnosti te se mladi upravo tu najviše susreću s istom. Najviše ih zabrinjavaju facebook i instagram. Međutim, ispitani mladi nisu svjesni drugih kršenja privatnosti u offline svijetu. Ono što mladima nedostaje je centar za informiranje, odnosno centar za mlade koji će ih usmjeriti ka točnim informacijama i daljnjem obrazovanju ili prekvalifikacijama. Mladima nedostaje informiranja, edukacije, prostora za provođenje slobodnog vremena, poticaja za sudjelovanje u civilnom društvu, ali i građanski odgoj.

Na kraju fokus grupe, mladi su podijeljeni u dvije grupe te je svima dan zadatak da pronađu po jednu lažnu vijest, clickbait i istinitu vijest te da prepoznaju iste od druge grupe. Svi mladi su uspješno riješili zadatak.

 
 
piše: Helena Mikulandra